уторак, 28. фебруар 2023.

GDE JE SADA EKOLOŠKO UDRUŽENJE "MOJA RESAVA"❓

 

Petog marta ove godine navršiće se četiri godine od osnivanja ovog udruženja.


Entuzijazmom nekih despotovčana osnovano je ekološko udruženje"Moja Resava" čiji je i glavni cilj bio očuvanje životne sredine Opstine Despotovac.

Težnja osnivača je bila da se uključi što veći broj mladih ljudi, koji bi svojim radom i entuzijazmom unapredili rad udruženja i sačuvali ekološku sredinu.

Bilo je i nekoliko akcija u tom pravcu sa uključivanjem i najmlađeg naraštaja sa podizanjem svesti o značaju zdrave životne sredine.

Očekivala su se konkretna delovanja u tom smeru,u smislu rešavanja problema Kovilovače,MHE na Resavi,uklanjanje đubrišta,čistiji grad i sl.,ali je sve  to bilo kratkog daha,sa okretanjem nečemu što nije bio prioritet udruženja.

Ne kažem da i to nije trebalo raditi,naprotiv,ali je prioritet uvek trebao biti očuvanje životne sredine i sprovođenje akcija u tom smeru.

Zbog izostanka konkretnih akcija na očuvanju životne sredine veliki broj članova udruženja je postao pasivan ili je istupio iz udruženja.

Ekološki problemi se ne rešavaju kabinetski,već akcijama koje će značajno promeniti pristup ovom problemu.

Na kraju da dodam da ekološki problemi nisu političko pitanje,već pitanje koje je važno za zdrav život svih žitelja opštine.


субота, 25. фебруар 2023.

NASTAVAK RADOVA NA PUTU ĆUPRIJA-DESPOTOVAC



Nastavljeni radovi na putu A II reda 186 Ćuprija-Despotovac.

Od Virina prema Despotovcu nastavljeni radovi na toj deonici puta.

Trenutno se izvode zemljani radovi na kopanju kanala pored puta i postavljanju propusta i prelaza prema parcelama i objektima.

Nakon toga počeće uklanjanje starog asfalta i postavljanja nove podloge puta i saniranje klizišta.

Po završetku tih radova očekuje se postavljanje novog asfalta i signalizacije.

Novi asfalt će se staviti do pružnog prelaza na ulasku u Despotovac.

Po istaknutom obaveštenju na izlasku iz Ćuprije,završetak puta celom dužinom se očekuje u toku aprila 2023 godine.

Biće to moderna saobraćajnica koja će omogućiti brže i komfornije putovanje na pomenutom putu.

четвртак, 16. фебруар 2023.

KO HOĆE NA LISINE MORA DA PLATI🤔


 

Lisine: Poseta spomeniku prirode se sada naplaćuje, a ovo su cene poseta


Lisine, jedinstveni spomenik prirode poznat i po vodopadu Veliki buk, od sada se naplaćuje, te ukoliko želite da ga posetite, treba da obratite pažnju na cene.

Naime, Vlada Srbije potvrdila je Odluku Javnog preduzeća „Resavska pećina“ iz Despotovca kojom su određene naknade za korišćenje zaštićenog područja „Lisina“.

Poseta Resavskoj pećini se i do sada plaćala, međutim Odluka o naknadama za korišćenje zaštićenih područja SP „Resavska pećina” i SP „Lisine” predviđa plaćanje naknada za obavljanje ugostiteljske delatnosti, trgovine, energetske delatnosti i saobraćaja, kao i za održavanje manifestacija, korišćenje imena i znaka, odnosno posetu zaštićenom području.

Predmetnom odlukom posetioci Resavske pećine i Lisina plaćaće naknadu od 100 dinara dnevno. Iako deluje bagatelno, ukoliko budete želeli da posetite šume, klisure, kanjone, pećine, vidikovce, vodopade i druge zone, zbog kojih se inače dolazi u ovaj spomenik prirode, naknadu ćete platiti dvostruko – 200 dinara. Ova cena se odnosi na punoletne posetioce, dok će deca plaćati 50 dinara dnevno, odnosno 150 dinara ako žele da sa roditeljima posete npr. vodopad Veliki buk. Deca do 8 godina ne plaćaju naknadu.

Mađutim, ako ste mislili da ste jeftino prošli, navedene cene, odnosno naknade, uvećavaju se za uslugu vodiča i osiguranje posetioca koje je obavezno za svako lice, i to u iznosu od 150 dinara, tako da cena za punoletnog posetioca iznosi 350 dinara, za decu od 8 do 18 godina 300, kao da sve prethodno navedeno nije dovoljno da odvrati posetioce koji se ionako plaše odlaska u prirodu. Deca predškolskog uzrasta su oslobođena naknada za korišćenje zaštićenog područja, a vrednost od 50 dinara se odnosi na uslugu osiguranja i vodiča.


Inače, naknadu za korišćenje zaštićenog područja moraju da plate svi korisnici zaštićenog područja. To su pored posetilaca, u smislu ljudi koji posećuju zaštićeno područje Lisina radi odmora, sporta, rekreacije i sličnih potreba u prirodi i na drugi način koriste zaštićeno područje, i oni koji obavljaju poslove ili raspolažu nepokretnostima i drugim stvarima na zaštićenom području. Ukratko, svi.

S tim u vezi, najskuplje će plaćati hoteli, moteli i apartmani i to 800 dinara godišnje po ležaju, dok je dnevna naknada za pokretne tezge 330 dinara po kvadratnom metru. Planinarski domovi i smeštaj u domaćoj radinosti plaćaće 500 dinara po krevetu godišnje, dok će kampovi plaćati 22 dinara po kvadratnom metru, za isti period.

Snimanje filmova u Lisinama i Resavskoj pećini dnevno košta do 20 hiljada dinara. Tako je Odlukom predviđeno da snimanje igranih filmova dnevno košta 12.250 dinara, dokumentarnih filmova 5.000 dinara dnevno, reklama 20.000 dinara, dok se profesionalno fotografisanje i snimanje zvuka naplaćuje 2.000 dinara dnevno.

Za svaki kvadratni metar bilborda naknada iznosi 35 hiljada dinara, a korišćenje vozila u zaštićenom području naplaćuje se od 50 dinara do hiljadu dinara dnevno. Za auto-moto priredbe naknada je 45 hiljada dinara dnevno, dok se korišćenje imena i znaka naplaćuje se sa 1 odsto od ostvarenog prihoda.




Ukoliko do sada niste posetili ovaj hidro kompleks, treba znati da su Lisine između ostalog poznate po vodopadu Veliki buk. On se nalazi podno prelepe planine Beljanice, na rečici Vrelo koja je desna pritoka Resave. Ovaj vodopad je prema tipu nastanka akumulacioni vodopad, nastao akumulacijom bigra, a u podnožju je formira jezerce male dubine, okruženo bigrenim blokovima.

Veliki buk u Lisinama je zajedno sa izvorom rečice Vrelo odavno pod zaštitom je države, ali se pristup njemu nije plaćao. Inače, ovaj vodopad poznat i kao vodopad Lisine, dugo je smatran najvišim vodopadom u Srbiji, sa visinom od 25 metara. Međutim, tokom ’90. godina prošlog veka otkriveni su viši vodopadi na Staroj planini, kojima sada preti plansko uništenje od iste države koja je dužna da ih štiti.

Iako je naša priroda sve manje naša, te joj se sve manje može pristupiti slobodno, država se trudi da zaštiti određena područja tako što će ograničiti pristup i naplatiti ga građanima koji su nosioci suvereniteta iste te države. Nedavna odluka o stavljanju Rtnja pod zaštitu sa sobom će povući i plaćanje određenih naknada za „korišćenje“ vazduha i gledanja u lepe predele.

Ako je za utehu, plaćanja naknade oslobođena su lica koja žive ili su zaposlena na zaštićenom području Lisina ili tu obavljaju službene poslove. Isto važi i za osobe sa invaliditetom i posebnim potrebama, kao i penzionere sa najnižim penzijama, koji od njih jedva kupuju i hranu, a kamoli autobusku kartu za izlet na Kisine.


Preuzeto:Daljine RS






уторак, 14. фебруар 2023.

UGOVOR O EKSPLOATACIJI ISTIČE U MARTU

 


SADA JE PRILIKA DA NEŠTO PROMENITE

Saznajem da sada u martu mesecu ističe  dvadesetogodišnji ugovor o eksploataciji kamena između Opštine Despotovac i preduzeća Kovilovača.

Trebalo bi da se potpiše novi ugovor na dvadeset godina,koji bi omogućio preduzeću Kovilovača dalju eksploataciju kamena.

To je prilika za našu Opstinu da preduzeće Kovilovaču obaveže novim ugovorom na obim eksploatacije i poštovanju ekoloških  i drugih standarda.

Da se u sačinjavanju ugovora uključi i ekološko udruženje "Moja Resava",koje bi svojim predlozima unapredilo ugovor između Opštine i Kovilovače.

Da se nacrt ugovora stavi na uvid svim žiteljima Opštine kako bi se u ugovoru implementirala najbolja rešenja.

Ovo je prilika da se  Kovilovača obaveže na poštovaje ekoloških standarda pod pretnjom raskida ugovora.

Ako znamo da se u prethodnom periodu preduzeće Kovilovača oglušavalo na obavezno poštovanje ekoloških i drugih standarda,potrebno ih je sada obavezati ugovorom da sve standarde poštuju.


Cilj svega toga je da se smanje aerozagađenje,buka,potresi kod miniranja i spreči zagađenje Resave ispiranjem kamena.


понедељак, 13. фебруар 2023.

"POLICE" VOJISLAVA JAKIĆA

 

“ПОЛИЦЕ” ВОЈЕ ЈАКИЋА

Posted by Gornja Resava | feb 13, 2023 | Мозаик |     


Припремила : Санела Симић


Културна панорама 28.11.1966.

Јуче је на Деспотовачкој бањи у присуству високих представника културно-уметничког и

јавног живота Београда, Загреба и Деспотовца на свечани начин отворена изложба деспотовачког

ликовног уметника ВОЈИСЛАВА ЈАКИЋА под називом ПОЛИЦЕ.

На скромној, али импозантној свечаности присуствовали су Бранко Ружић, вајар из

Загреба, заступник Југославије на Венецијанском бијеналу и добитник једне од награда Бијенала,

Ђорђе Кадијевић, познати југословенски критичар ликовне уметности, Алекса Челебоновић који је

са Хербертом Ридом највећи познавалац светске ликовне културе, затим Мирко Бојић, сарадник

„Борбе“ и сарадник Нина Кант Мијовић, као и представници културног и јавног живота општине

Деспотовац.

Правац ликовног стваралаштва Војислава Јакића је, може се рећи, нова, тек у повоју

уметничка грана. Прожета је преживљеним искуством и сиротињом уметника, рекао је Алекса

Челебоновић, највећи познавалац ликовног стваралаштва у земљи и ван ње. За овај крај овај

догађај је од изузетног значаја и високе уметничке вредности, који превазилази све оно што је на

овом пољу културе учињено у светском домену.

Или изјава Ђорђа Бојића, критичара ликовних остварења који каже:“Експонати Војислава

Јакића подсећају нас на америчку поп артискињу Луизу Невелсон. Радови прожети духом

свакодневне истине, превазилазе све реално и површно.“


Текст је 28.11.1966. године написао СТАМЕНКО ЛАЗИЋ, вишегодишњи дописник новина

„Нови пут“ и Радио Светозарева из општине Деспотовац.

четвртак, 9. фебруар 2023.

LEGENDA GORNJE RESAVE - BOŽA JEZERAC

 

Autor: Gojko Zorić


Božidar Stojadinović – Boža Jezerac

(1929—2000)

Legenda među harmonikašima Gornje Resave. Odrastao u Jezeru, a zatim se preselio u Despotovac. Od desete godine, kada su mu otac Aleksandar i majka Ljubica kupili harmoniku, belu ,"stradelu", nije se odvajao od ovog instrumenta. Prvi učitelj mu je bio Mita iz Medveđe, a sviranju po notama naučio ga je Mija Krnjevac. Bio je veoma talentovan, pa je lako naučio da svira starogradske pesme, šansone, zabavnu i narodnu muziku. Veoma tražen lako je nalazio angažmane, pa je nastupao u brojnim tada elitnim hotelima u Jugoslaviji. Njegova supruga Jovanka, koja ga je kao pevačica pratila na brojnim putovanjima i gostovanjima, seća se da je Boža, posle svirki na brojnim porodičnim slavljima u Resavi i šire, imao nastupe u hotelu ,"Turist" u Donjem Milanovcu, zatim u kragujevačkom "Dubrovniku", pa u Apatinu, Zemunu, Sremskim Karlovcima, Staroj Pazovi, Vrnjačkoj Banji, Budvi... U Novom Sadu, u objektima tamošnjeg ugostiteljskog preduzeća ostao je pet godina, gde je svirao zajedno sa legendarnim Janikom Balašem. U Nemačkoj, u Minhenu i Nirnbergu, pet meseci je pratio na harmonici Esmu Redžepovu. Boža je ostao zapamćen u Gornjoj Resavi i šire po njegovoj pesmi "Jutros rano prođoh kraj Resave".


                             🎼


 Boža jezerac je do poslednjeg trenutka života radio je ono što što je najviše voleo. Za vreme poslednjeg nastupa u Doboju završio je svoju legendarnu svirku.

Iza sebe ostavio je afirmisane naslednike muzike sina Acu i unuke Gorana i Duleta,koji će u njegovu čast širiti muziku i dalje.

субота, 4. фебруар 2023.

BARE NEKADA I SADA


           Autor: Kristijan Šole


Године 1910. истраживањем терена у Барама нађен је дебео слој угља на малој дубини...Истог момента су кренула и ископавања и управо тај догађај се сматра почетком рударења у Ресавици...

Како су напредовала ископавања тако се наставило и истраживање терена.Када је утврђено да на том делу има доста угља кренуло се у изградњу насеља Бара...

Прве "куће" рудара биле су страћаре од дрвета и блата а са растом "производње" расло је и само насеље...

Тачно један век и деценију касније пишем ову причу коју једино старе избледеле слике могу да документују...Колико је насеље Баре било вероватно најбоље говори податак да је имало и основну школу,кафане,фудбалски клуб...





Данас осим тих слика,порушене школе,чедине кафане(са погледом на фудбалски терен)пар некаквих темеља,и остатака уличне расвете Није остало НИШТА!

И то вероватно на најбољи начин осликава  тужну и сурову судбину рударских насеља...

На фотографијама видећете како је то изгледало некад и како то изгледа данас!

СРЕЋНО!

четвртак, 2. фебруар 2023.

MILIVSKA KLISURA

 

Milivska klisura je izletište u Opštini Despotovac udaljeno od Despotovaca 5km.

Nalazi se iza sela Milive u prelepom ambijentu koje može samo priroda da stvori.

Klisura osim izletišta čuva i blago iz 15 veka,manastir Miliva,po kome je selo dobilo i ime.

U klisuri je ispod stene  izvor reke Milive koja zatim protiče kroz selo i uliva se u reku Resavu.


Na reci Milivi nekada je bilo nekoliko vodenica koje su služile meštanima Milive.

Izletište je lepo uređeno,preko reke postoje nekoliko mostića koji upotpunjuju prelepi ambijent.



Izgrađen je i konak sa velikom pokrivenom terasom za one prilike kada je kišovito.

Iza konaka se nalazi pećina koja je prohodna desetinu metara.


Između konaka i pećine nalazi se izvor reke Milive,koja izvire ispod stene sa vodom čistom kao suza.

Na brdu iznad izvora smeštena je crkva Ognjene Marije,pored koje se nalaze dva groba iz srednjeg veka.



Smatra se da je ovde bio manastir Miliva,po kojem je obližnje naselje dobili i ime.

U izletištu je puno drveća koja u letnjim mesecima prave prelepu hladovinu gde se okupljaju meštani Milive,Despotovca i izletnici iz cele Srbije.

Ambijent je jednom rečju prelep i predstavlja raj za dušu i oči,provesti dan u ovakvom okruženju je nešto to što će vam "napuniti baterije".

Arheološkom restauracijom ostataka manastira i zapisima u vezi njih,smatra se da je ovaj manastir stariji i od manastira Manasije.


Poslednje fotografije pokazuju konzervirane temelje konaka odmah iza crkve.

Pošto je pronađen konak zaključak Zavoda za zaštitu istorijskog nasleđa da je to bio manastir izgrađen pre Manasije.